Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo s tugom podsjeća da se 15.6.2023. navršavaju točno dva mjeseca kako nas je napustila naša članica gđa Valerija Tóth.

Skromna i samozatajna, Valerija je značajno podržavala rad našeg društva za koji je bila vezana od početka zajedno s Tiborom Tóthom. Bila je naše tiho svjetlo. Na tome smo joj izuzetno zahvalni!

Draga Valerija, nedostaješ nam!

 Slijeva nadesno: Ivo Tokić, dobitnica nagrade Danijela Unić, Valerija Tóth i Josip Stipanov na  svečanoj dodjeli prve Nagrade „Tibor Tóth“ 19.11.2014. u prostorijama Mađarskog kulturnog društva (MKD) Ady Endre u Zagrebu

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Digitalna humanistika, e-knjiga koju su napisali Iva Rosanda Žigo, Nikolaj Lazić i Mirko Čubrilo a nakladnik je Sveučilište Sjever, prva je knjiga na hrvatskom koja govori o toj znanstvenoj disciplini koja se ubrzano razvija na mjestu preklapanja humanističkih i računalnih znanosti. Radi se o disciplini čiji je razvoj potaknut promjenom paradigme istraživanja u humanističkim znanostima i brzim razvojem informacijske tehnologije.

Kao što je dobro poznato, primjena različitih računalnih alata u svim područjima znanosti postala je nezaobilazna, a suvremeni inozemni trendovi pokazuju kako ni humanistika nije imuna na ove  promjene. Knjiga je od iznimne važnosti jer domaćoj zajednici približava teme, probleme i mogućnosti koje nove tehnologije uvode u istraživačko područje humanistike. Namjera je, kroz prikaz korištenja gotovih računalnih alata pokazati što se sve može koristiti u istraživačkim postupcima, ali isto tako ukazati da svako posebno istraživanje i korištenje alata zahtjeva njegovu prilagodbu upravo za tu namjenu.

Stoga se ovom knjigom otkriva i kako tehnologije ruše neke tradicijom postavljene granice i kako metode koje su desetljećima bile rezervirane isključivo za pojedina područja znanosti postaju danas sveprisutne.

U odnosu prema čitatelju, izlaganje izabranih tema prvenstveno je motivacijsko, a bogat popis literature čitatelja upućuje na daljnja samostalna istraživanja.

Ova knjiga je dana na korištenje pod licencom Creative Commons. Da podsjetimo, Creative Commons (CC) licenca jedna je od nekoliko javnih autorskih licenci koje omogućavaju besplatnu distribuciju inače zaštićenih autorskih djela.

Knjiga  je dostupna za korištenje na adresi:

https://www.unin.hr/wp-content/uploads/Digitalna-humanistika-20.05.2023-e-knjiga.pdf

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Područje intelektualnog vlasništva neiskorištena je domena i prilika za združivanje knjižnica i gospodarstva. Knjižnice, kao i druge informacijske institucije, povijesno baštine neporecivu i snažnu obrazovnu i orijentacijsku društvenu funkciju. Erasmus+ projekt Introducing Intellectual Property Education for Lifelong Learning and the Knowledge Economy – IPEDU nastoji iskoristiti potencijal javnog sektora europskih nacionalnih ekonomija da potaknu razvoj obrazovanja o intelektualnom vlasništvu intervencijom u programe izobrazbe knjižničara, informacijskih stručnjaka i administrativnog osoblja.

IPEDU projekt financira Europska komisija, a vodi ga Tehničko sveučilište Shannon u Limericku (Republika Irska) u suradnji s projektnim konzorcijem kojeg čini sedam europskih sveučilišta i SME organizacija MBThinkThank iz Rumunjske. Hrvatskim tim znanstvenika i suradnika vodi prof.dr.sc. Sonja Špiranec sa Sveučilišta u Zagrebu, a više o projektu možete pronaći na web stranicama projekta ovdje i ovdje.

Ovim se projektom razvija kompetencija knjižničara da služe građanstvu u kontekstu zaštite i korištenja intelektualnog vlasništva. Želimo li da građani Europe budu kadri istinski prosperirati u suvremenoj ekonomiji znanja moramo učiniti sve kako bismo osigurali da budu kadri zaštiti vlastiti proizvod u bilo kojem sektoru gospodarstva. Taj preduvjet moguće je zadovoljiti samo ako na nacionalnoj razini osiguramo da građani zaista steknu ona specifična znanja u području intelektualnog vlasništva koja će izgraditi taj njihov kapacitet. Zbog toga se ovim projektom razvija kurikulum (IO4*) pogodan za primjenu na fakultetima tehničkog profila, kao i u obrazovanju knjižničara i informacijskih stručnjaka. Kako bi knjižničari i informacijskih stručnjaci bili oni koji mogu osnaživati građane u njihovim podvizima na tržištu ideja i proizvoda, ključno je da ti stručnjaci posjeduju znanja i vještine u području intelektualnog vlasništva. Već će i osnovna znanja o relevantnim dionicima u društvenom i pravnom ekosustavu zaštite intelektualnog vlasništva biti od koristi, no projektom se cilja i na mnogo ambiciozniji kurikulum koji će informacijskim stručnjacima osigurati konkretna znanja o autorskom i srodnim pravima, registraciji žigova, patenata i uporabnih modela, zaštiti industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i izvornosti i drugome.

Prvi rezultati projekta (IO1 i IO2) u kontekstu Republike Hrvatske već pokazuju na nedostatnu razvijenost obrazovnih ponuda u području intelektualnog vlasništva. Studija provedena u okviru projekta IPEDU nad kurikulumima tehničkih sveučilišta razotkriva tek opću osviještenost o važnosti znanja iz područja intelektualnog vlasništva i načelnu prisutnost s njime povezanih ishoda učenja. Sadržaji o intelektualnom vlasništvu prisutni su tek sporadično, ne postoje kolegiji dedicirani samo ovoj temi, a relevanti sadržaji pojavljuju se tek u vrlo ograničenim oblicima kao nastavne teme tematski srodnih kolegija. S druge strane, studijom je utvrđeno da knjižničari i knjižnice nisu za sada prepoznati kao mogući relevantni partneri u obrazovanju o intelektualnom vlasništvu.

Odgovor na ove izazove projektni tim će oblikovati u skladu s ciljevima projekta tj. razvojem obrazovnih materijala i sadržaja o teoriji intelektualnog vlasništva (IO3), izradom spomenutog kurikuluma (IO4), razvojem mrežne platforme s inovativnim obrazovnim sadržajima o industrijskom vlasništvu (IO5) i sadržajima za praktičare i studente koji ne dolaze s pravnih fakulteta (IO6) kao i priručnikom koji će dokumentirati poželjne prakse i pravni okvir u kontekstu intelektualnog i industrijskog vlasništva (IO7). Projekt će završiti studijom o utjecaju implementiranih rješenja i materijala.

Pozivamo sve zainteresirane, a posebno zajednicu HIDD-a, da prate razvoj projekta te da se uključe u planirane aktivnosti!

*IO – engl. intellectual output

Ovih dana saznali smo da je u 96-oj godini preminuo istaknuti znanstvenik, profesor informacijske znanosti i veliki prijatelj Hrvatske. Iako smo znali da je već dugo pobolijevao, gubitak tako drage i tople osobe uvijek dirne i potakne da se prisjetimo svih njegovih postignuća.

Robert Mayo Hayes diplomirao je na UCLA-u 1947. godine, magistrirao 1949. i doktorirao iz matematike 1952. Predavao je matematiku i informacijske znanosti na UCLA-u, a 1969. zajedno s Josephom Beckerom pokrenuo je Becker and Hayes Incorporated, sa svrhom stvaranja međuknjižnične mreže u državi Washington. Koautor je s Beckerom knjige Information Storage and Retrieval, najopsežnijeg teksta na tu temu ranih 1960-ih. Bio je konzultant za knjižnične i informacijske sustave, a posebno je ostavio trag na tumačenju odnosa informacijske znanosti i knjižnične znanosti te ukazivao na važnost knjižnica i knjižničara.

Bob Hayes, kako su ga zvali prijatelji, nesumnjivo je bio pionir u razvoju računalne pohrane i pronalaženja podataka, prijenosa informacija, analize sustava i istraživanja dizajna. Njegov je rad imao velik utjecaj na informacijsku politiku i ekonomiju knjižničnog poslovanja. U rasponu od dva desetljeća (1955.-1976.), djelovao je kao međunarodni konzultant korporacijama, akademskim i javnim knjižnicama, kao i vladinim organizacijama za pitanja ekonomije prijenosa informacija, autorskog prava, mjerenja produktivnosti u knjižnicama, aplikacija za kodiranje, odnosa između informacijskih usluga i proizvoda, udaljeno pohranjivanje podataka i njihovo očuvanje.

Od 1965. do 1970. bio je ravnatelj Instituta za knjižničarstvo, od 1964. do 1991. professor, a od 1974 do 1989. dekan Poslijediplomske škole za knjižničnu i informacijsku znanost na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Nakon umirovljenja dodijeljena mu je titula profesora emeritusa. Bob Hayes je bio  gostujući predavač na nizu domaćih i međunarodnih institucija, koautor mnogih publikacija. Godine 1993. objavljena mu je knjiga Strateški menadžment za akademske knjižnice. Njegov je rad imao velik utjecaj na informacijsku politiku i ekonomiju rada istraživačkih knjižnica, a ostavio je trag i na razvoj informacijske znanosti u Hrvatskoj. Bio je redovit na godišnjim konferencijama u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, kasnije je predavao i držao radionice, bio počasni gost na međunarodnoj konferenciji LIDA te bio gostujući profesor na Odjelu za informacijske znanosti pri Sveučilištu u Zadru i Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.  Sjećat ćemo ga se s poštovanjem i zahvalnošću.

20. veljače 2022.                                                             Tatjana Aparac-Jelušić

Tijekom jeseni 2020. Agencija za mobilnost i europske projekte uspjela je iznaći dodatna sredstva i raspisati natječaj za prijavu projekata kojima su se potaknula istraživanja vezana uz izvođenje nastave i znanstvenoga rada u vrijeme COVID-19 pandemije. Iako je rok za prijavu bio kratak, tim stručnjaka sa Sveučilišta u Osijeku, Odjel za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu te partneri sa sveučilišta u Barceloni, Hildesheimu, Sofiji i SRCA, uspjeli su prirediti prijavu koja je u veljači o. g. i prihvaćena uz financijsku potporu od 234.000 Eura. Voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić.

Projekt DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative), usmjeren je na primjenu inovativnih digitalnih tehnologija tijekom COVID-19 i potencijalno drugih pandemija, a posebno se zanima za digitalne kompetencije, nove inovativne kurikulume i obrazovne metode, potencijale međunarodne suradnje i suradnje s poslovnim sektorom.

Cilj projekta je stvoriti okvir za pravilno usvajanje otvorenih obrazovnih sadržaja (Open Educational Resources – OERs) općenito, a posebno u kriznim situacijama, čime se nastoji poboljšati kvaliteta online učenja, smanjiti osjećaj izolacije uobičajen u situacijama poput posvemašnjeg zatvaranja (lockdown), podržati nastavnike i studente u njihovu razvoju, posebno u smislu prilagodljivog, personaliziranog i svrhovitog učenja. Projektom se također nastoji istražiti na koje načine može doći do uštede troškova i prenamjene financijskih sredstava u druge obrazovne aktivnosti i resurse (na primjer, prilagodljive, fleksibilne i pametne alate, osnaživanje sudjelovanja studenata u virtualnim učionicama, stvaranje i/ili poboljšanje OER-a).

Cijeli projekt temelji se na nekoliko skupina specifičnih istraživačkih ciljeva, rezultati kojih bi mogli omogućiti učinkovito upravljanje online podučavanjem i učenjem te informirano donošenje odluka u kriznim situacijama.

Projektom je predviđeno šest intelektualnih ishoda, dvije ljetne škole, dva tutorijala i četiri međunarodna diseminacijska skupa, među kojima je kao završno predstavljanje ukupnih rezultata projekta predviđena međunarodna konferencija u Osijeku, travanj 2023.

Više o projektu na: http://decris.ffos.hr/

Tatjana Aparac-Jelušić

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo objavljuje:

JAVNI POZIV

za predlaganje kandidata za

Nagradu „Tibor Tóth“

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo otvara javni natječaj za dodjelu Nagradu „Tibor Tóth“ u 2019. godini te poziva na predlaganje kandidata za dodjelu nagrade koja se sastoji od statue i novčane nagrade.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo ustanovilo je Nagradu „Tibor Tóth“ kao znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje generacije za značajan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti. Nagrada je nazvana imenom mr.sc. Tibora Tótha, istaknutog hrvatskog informacijskog stručnjaka i znanstvenika koji je svojim radom unaprijedio i promicao informacijske znanosti i djelatnosti na opću dobrobit naše zajednice.

Nagradu dodjeljuje Odbor za dodjelu Nagrade „Tibor Tóth“ Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva.

Pravo predlaganja kandidata imaju svi članovi HID-a kao i ostali zainteresirani. Obrazloženi prijedlozi moraju sadržavati radnu biografiju kandidata i priloge kojim se potvrđuje značenje predloženog rada u području informacijskih znanosti i djelatnosti. Prilozi trebaju biti pripremljeni na način da se iz njih može nedvosmisleno utvrditi vrsta i značajke predloženog rada. Predlagatelji za ovu godinu mogu predložiti i one kandidate koji su već bili ranije predlagani. Po potrebi, Odbor može zatražiti i dopunu prijedloga.

Pravilnik o dodjeljivanju Nagrade „Tibor Tóth“ objavljen je na mrežnim stranicama Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva http://hidd.hr/ .

Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se u dva primjerka poštom na adresu:

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

c/o Institut Ruđer Bošković – Knjižnica

Bijenička 54, 10000 Zagreb;

ili u elektroničkom obliku na adresu tajnice HID-a marina.mayer@irb.hr (s naznakom u polju Predmet/Subject “Prijedlog za Nagradu „Tibor Tóth“”).

Rok za slanje prijedloga je 25. listopad 2019. godine.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Zagreb, 26.9.2019.