Kategorija: Nekategorizirano

Svim članovima i prijateljima želimo

Sretan Božić i Novu godinu!

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Svim članovima i prijateljima želimo

sretan Uskrs!

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Otišao je Josip Stipanov

U 82. godini života napustio nas je Josip Stipanov, prvi glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ugledni znanstvenik, filozof i knjižničar.

Bio je član više stručnih udruga, između ostaloga dugogodišnji član Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva u kojem je obnašao i više važnih funkcija, te član Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Za glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice imenovan je 2002. i na tom mjestu ostaje do umirovljenja krajem veljače 2007. Od iste godine je i Počasni član Zagrebačkog knjižničarskog društva. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka, te održao brojna izlaganja na stručnim skupovima. Možda su među knjižničarima najpoznatija njegova djela knjige Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj te Knjižnice i društvo: od potrebe do mogućnosti.

Za svoj rad dobio je niz priznanja i nagrada, među ostalima Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, te posebno Priznanje HID-a kojim su njegovi prijatelji i kolege iz naše udruge odali počast njegovom dugogodišnjem plodnom radu.

Uvijek otvoren za suradnju, nesebično je s nama dijelio svoje veliko znanje čineći sve nas oko sebe boljima, na  čemu mu najtoplije zahvaljujemo!

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

U tijeku su javna savjetovanja o stručnim zvanjima i matičnoj djelatnosti

Poštovani članovi,

sve one koji su zainteresirani za problematiku stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci ili za matičnu djelatnost knjižnica podsjećamo da su do 25.2.2021. otvorena javna savjetovanja o:

Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15789 , i

Nacrtu pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15794

Eugene Garfield – In memoriam

U nedjelju, 26. veljače o.g. preminuo je veliki Gene Garfield.

Eugene Gene Garfield rođen je 16. rujna 1925. u New Yorku. Diplomirao je na sveučilištu Columbia u rodnome gradu 1949., a titulu MSc stekao je na istom Sveučilištu 1954. Doktorat filozofije obranio je na Sveučilištu Pennsylvania, 1961. Dodijeljena su mu tri počasna humanistička doktorata (na Sveučilišu Vrije u Briselu, 1988., na Državnom sveučilištu New York u Albanyju, 1990. i na Sveučilištu Thomas Jefferson, 1991. Počasne doktorate iz medicine dobio je na Rimskom sveučilištu Tor Vergata, 1994. i Karolinškom sveučilištu u Pragu, 1995.

Karijeru je Gene Garfield započeo kao znanstveni istraživač u polju kemije 1949., da bi zatim radio kao kemičar na Sveučilištu Columbia, 1950. i 1951., nakon čega postaje član istraživačkog tima na projektu strojnog indeksiranja. Od 1954. do1960. bio je predsjednik uprave Eugene Garfield Associates u Philadelphiji. Godine 1960. osniva Institut za znanstvene informacije (Institute of Science Information – ISI) te je njegov predsjednik od 1960. do 1993., a od 1994. je njegov počasnik predsjednik. Vlasnik je časopisa The Scientist, od 1986. Bio je vanjski suradnik, profesor informacijske znanosti na Sveučilištu Pennsylvania od 1974., član savjeta Sveučilišta Rockefeller od 1978. te član niza inozemnih znanstvenih savjeta.

Njegov je znanstveni opus golem i uključuje knjige Citation Indexing Its Theory and Application in Science, Technology and Humanities (u nizu Information Science) i Transliterated Dictionary of the Russian Language, zatim članke, uvodnike u Current Comments in Current Contents, od 1956., Commentary in The Scientist, od 1986. te nekoliko patenata. Poznat je po svom inovativnom, i u cijelom svijetu korištenom informacijskom servisu Current Contents (od 1956.) Poznati su i citirani njegovi Essays of an Information Scientist, koji su objavljeni u 15 svezaka, u razdoblju od 1962. do 1993. Bio je član mnogih stručnih i znanstvenih udruga u SADu i inozemstvu te dobitnik niza visokih priznanja.

Teško je, gotovo nemoguće nabrojati sva Garfieldova postignuća. Ono po čemu će posebno ostati upamćen u Hrvatskoj, uz njegov silan doprinos razvoju automatskog indeksiranja i znanstvenih informacija, njegov je posjet Hrvatskoj 2004. godine kada je na Međunarodnoj konferenciji LIDA bio počasni gost. Iako tada narušena zdravlja, odazvao se našoj molbi i proveo sa sudionicima LIDA-e tri nezaboravna dana, u Dubrovniku i na otoku Mljetu. Za predavanje se posebno pripremao i, kao što mi je priznao, imao veliku tremu jer ga je po prvi puta slušao njegov najmlađi sin, Alexander Merton Garfield kojega, kao i oca mu, pamte osječki studenti kao jednostavne, prijazne i nadasve susretljive osobe. Usuđujem se vjerovati da je Gene Garfild ne samo ostao u sjećanju mnogih studenata koji su ga tada vidjeli i čuli već da je potaknuo njihovo daljnje studiranje i djelovanje u informacijskim znanostima. Osobno,osjećam da smo izgubili velikog znanstvenika i čovjeka, prijatelja koji je uvijek nalazio vremena da popriča s nama iz ovih naših prostora te nam nesebično pomagao kad god je zatrebalo. Neka mu je slava i hvala.

 

Tatjana Aparac-Jelušić

 

Bukovac Sungerski, 27. veljače 2017.

EINFOSE – znanstveni projekt u području visokoškolskog obrazovanja za informacijske stručnjake

Polazeći od zanimanja članova Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva za pitanja obrazovanja informacijskih stručnjaka i njihova društvena statusa, želja nam je obavijestiti o nastojanjima da se informacijska profesija približi studentima raznih studijskih programa pozivom da se nakon završenog preddiplomskog studija opredijele za studij informacijskih znanosti na jednom od osam suradničkih sveučilišta u Europi.

Informacijska je profesija nedvojbeno jedan od važnih temelja ostvarivanja ideja informacijskog društva i društva znanja kako se to ističe u brojnim dokumentima europskih tijela. Opening-up education i Modernisation agenda strateški su dokumenti kojima je Europska komisija najavila pojačanu podršku nastojanjima da se osnaže obrazovne ustanove, građanima osiguraju temeljna znanja i vještine potrebni za rad u digitalnome dobu te potiče i maksimalno olakša mobilnost unutar europskog obrazovnog i radnog prostora.

Na tragu poziva za prijavu projekata, Odsjek za informacijske znanosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku osmislio je i prijavio projekta EINFOSE u sklopu europskog programa Erasmus +, Strateška partnerstva. Od 1. listopada 2016. provodi se dvogodišnji program za koji je odobreno 202.000,00 Eura. Kratica EINFOSE (European Information Science Education: encouraging mobility and learning outcomes harmonization) označava da se radi o obrazovanju za informacijske znanosti u Europi s naglaskom na poticanju mobilnosti i ujednačavanja ishoda učenja. K tome, jedan je od važnih ciljeva projekta premostiti razlike vezane uz ulazne preduvjete i ishode učenja u području informacijskih znanosti. Te razlike uzrokuju probleme u mobilnosti studenata unutar europskog visokoobrazovnog prostora, osobito u odnosu na privlačenje studenata s drugih preddiplomskih studija na studij informacijskih znanosti, priznavanje ishoda učenja i ECTS bodova i njihove zapošljivosti. U nastojanju da se iznađu i u praksi provjere moguća rješenja za uočene probleme, suradničke ustanove pripremaju ljetne škole za prvostupnike s drugih studijskih programa kako bi im se ponudili sadržaji koji će omogućiti stjecanje odgovarajućih kompetencija i priznavanje ishoda učenja kao temelja za nastavak studija na jednoj od suradničkih ustanova. Očekuje se da bi se time ujedno pridonijelo i upisu većeg broja studenata s različitih studijskih programa na diplomske studije informacijskih znanosti u Europi. Ako se gleda iz hrvatske perspektive, studenti iz drugih disciplina, poglavito iz tzv. STEM disciplina, ali i drugih društvenih (psihologija, pravo, ekonomija, na primjer) i humanističkih znanosti (povijest, arheologija, etnologija, na primjer) nisu dovoljno upoznati s mogućnostima obrazovanja i karijere u području informacijskih znanosti jer je, između ostaloga, bolonjski proces na određeni način vodio prema integriranim studijima pa studenti u velikom broju ostaju na istom studijskom programu i nakon završenog preddiplomskog studija. Na primjer, na diplomski studij suradničkog sveučilišta u Barceloni, postotak studenata s diplomom preddiplomskog studija drugih disciplina, a ne informacijskih znanosti je 92 posto, dok je u Osijeku samo 6% posto.

Za informacijske stručnjake projekt je zanimljiv i zbog promišljanja novih profila knjižničara i drugih informacijskih stručnjaka u odnosu na digitalnu humanistiku, upravljanje baštinom, organizaciju podataka, skrb o digitalnim zbirkama, ekonomiku informacija, i druge teme.

Projektom se nastoje osnažiti partnerske veze između ustanova visokog obrazovanja koje surađuju na ovom projektu, olakšati razmjena iskustava i ‘dobre prakse’ putem seminara za nastavnike, a organizacijom ljetnih škola za studente pripremiti zainteresirane studente za upisivanje diplomskog studija informacijskih znanosti na jednoj od partnerskih ustanova. Jedan od važnih rezulatata projekta osmišljavanje je i oblikovanje online obrazovne i komunikacijske platforme i otvorenih obrazovnih sustava (OERs). Planirana je i organizacija međunarodnog simpozija u rujnu 2018. u Pisi, Italija, na temu preporuka za usuglašavanje zahtjeva vezanih uz potrebna predznanja za upis na diplomski studij informacijskih znanosti i ishoda učenja. Držimo da bi kolegama iz informacijskih ustanova bili zanimljiva i diseminacijska događanja koja smo obvezni organizirati i za koja su pokriveni svi troškovi. Prvo takvo događanje je na Filozofskom fakultetu u Osijeku koncem travnja 2017., a bit će predstavljena EINFOSE platforma za podučavanje i učenje. Zainteresirani mogu pratiti novosti na mrežnom mjestu projekta: http://sokrat.ffos.hr/einfose/ i prijaviti se za sudjelovanje na diseminacijskim događanjima.

Uz Filozofski fakultet iz Osijeka (http://www.ffos.hr), u projektu sudjeluju sljedeće visokoškolske ustanove: Hoegskolan i Boras iz Švedske, Stiftung Universität Hildesheim iz Njemačke, Universität Graz iz Austrije, Univerzitet v Ljubljani iz Slovenije, Universitá di Pisa iz Italije, Universitat de Barcelona iz Španjolske i Hacettepe Universitezi iz Turske.

Tatjana Aparac-Jelušić

Koordinatorica projekta

Poziv na plaćanje članarine

Ne treba mnogo objašnjavati koliko je važno da, u vrijeme kada se smanjuju i ukidaju financijske potpore od strane države i tvrtki, članovi udruge redovito plaćaju članarinu. Članarinu je moguće platiti općom uplatnicom, internet bankarstvom ili osobno na nekom od sastanaka HID-a.

Iznos za članarinu ostaje i dalje isti: 50,00 kn godišnje. Studenti i nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine.

Podaci za uplatu Primatelj: Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Bijenička 54, 10000 Zagreb Iznos: 50,00 HRK IBAN ili račun primatelja: HR83 2340 0091 1000 7282 5 Opis plaćanja: Ime i prezime člana, Članarina za ____  godinu

Tajništvo HID-a

Niže donosimo primjer ispunjene opće uplatnice:

uplatnica_primjer_clanarina

Održana godišnja skupština HID-a za 2016.

Na redovnoj godišnjoj skupštini HID-a održanoj 14.12.2016. u Ilici 181 u Zagrebu, predsjednik HID-a I. Tokić podnio je izvještaj o radu HID-a u 2016. godini.

Ove je godine HID organizirao dva foruma. Prvi je bio posvećen počecima informatizacije u nas i tom je prigodom odano posebno priznanje g. Branimiru Makancu za izniman doprinos razvoju informatizacije i informacijskih znanosti i djelatnosti u nas. Na drugom je forumu Ivo Tokić predstavio pravu cijenu razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije u kontekstu političkih, kulturnih, tehnoloških i ekoloških posljedica po društvo u cjelini.

Nagrada Tibor Toth dodijeljena je Kristini Kalanj iz knjižnice Tehničkog muzeja za njezin predani i uspješni rad u području informacijsko-dokumentacijskih znanosti i djelatnosti, promoviranju domaće znanstvene i tehničke baštine i radu u strukovnoj udruzi.

Nastavljena je uspješna suradnja s Mađarskim kulturnim društvom Ady Endre i Katedrom za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, HID je bio pokrovitelj međunarodne konferencije LIDA 2016 održane u Zadru.

Nastavljen rad na projektu HRČAK u kojem se i dalje bilježi porast broja naslova časopisa i objavljenih radova, a Drobilica je nastavila s izlaženjem.

U planu je skoro održavanje izborne skupštine, a uz to je jedan od najvažnijih zadataka svakako povećati prihode društva te povećati upis novih članova kako bi se omogućilo i proširivanje sadašnjih aktivnosti društva.

Nakon skupštine održan je tradicionalni Božićni domjenak uz ugodno druženje članova.

Tajništvo HID-a

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

 

Poziv na Godišnju skupštinu HID-a i Božićni domjenak

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas, članove i druge naše prijatelje, na redovnu Godišnju skupštinu HID-a za 2016. godinu i tradicionalni Božićni domjenak!
Godišnja skupština i Božićni domjenak održat će se u srijedu, 14.12.2016. s početkom u 19h u prostoru Ilica 181 u Zagrebu (blizu Zagrebačke pivovare).
Molimo Vas da svojom nazočnošću uveličate ovaj naš zajednički događaj.
S poštovanjem,

Ivo Tokić
Predsjednik Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID)

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo © 2014 Frontier Theme