Kao što je to i u Statutu navedeno: Opći je cilj HID-a okupiti zainteresirane za rad na unapređenju informacijskih i dokumentacijskih službi, omogućiti razmjenu mišljenja i iskustava i koordinirati njihova nastojanja, štititi i promovirati strukovne interese članova HID-a i zalagati se za njihov društveno ekonomski položaj.
Potreba za osnivanjem ovakve strukovne udruge postalo je naročito važno nakon očite namjere Ministarstva znanosti i tehnologije da ukine Institut informacijskih znanosti – IZ (Ranije Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu), što se kasnije i zaista obistinilo u svibnju 1994. kada je na temeljima IZ formirana Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija Vlade Republike Hrvatske ( HIDRA ).
Osnivačka skupština održana je 9. srpnja 1993. godine u Institutu informacijskih znanosti (Trg maršala Tita 3, Zagreb).
Na osnivačkoj skupštini bili su prisutni: A. Aganović-Boras, A Božić, Lj. Filaković, G. Gavran, M. Godec, D. Kritovac, M. Kržak, D. Kunštek, V. Marić, Z. Penava, V. Oluić-Vuković, D. Plaščar, B. Podunavac-Škvors, J. Škvorc, N. Tomljanović, T. Tóth, N. Tudor-Šilović i M. Vujasinović.
Na toj Skupštini usvojen je prvi Statut HID-a.
U prvi Upravni odbor bili su odabrani Miroslav Kržak (Institut informacijskih znanosti – IZ), Ivan Mihel (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), Zdenka Penava (IZ), Neda Tomljanović (PLIVA), Neva Tudor-Šilović (IZ). Neva Tudor-Šilović je izabrana za predjednika novoosnovanog društva. Za članove nadzornog odbora birani su: Gabrijela Gavran (Vjesnik), Danko Plevnik (“Slobodna Dalmacija”) i Josip Škvorc (Državni zavod za patente).
