U nedjelju, 26. veljače o.g. preminuo je veliki Gene Garfield.
Eugene Gene Garfield rođen je 16. rujna 1925. u New Yorku. Diplomirao je na sveučilištu Columbia u rodnome gradu 1949., a titulu MSc stekao je na istom Sveučilištu 1954. Doktorat filozofije obranio je na Sveučilištu Pennsylvania, 1961. Dodijeljena su mu tri počasna humanistička doktorata (na Sveučilišu Vrije u Briselu, 1988., na Državnom sveučilištu New York u Albanyju, 1990. i na Sveučilištu Thomas Jefferson, 1991. Počasne doktorate iz medicine dobio je na Rimskom sveučilištu Tor Vergata, 1994. i Karolinškom sveučilištu u Pragu, 1995.
Karijeru je Gene Garfield započeo kao znanstveni istraživač u polju kemije 1949., da bi zatim radio kao kemičar na Sveučilištu Columbia, 1950. i 1951., nakon čega postaje član istraživačkog tima na projektu strojnog indeksiranja. Od 1954. do1960. bio je predsjednik uprave Eugene Garfield Associates u Philadelphiji. Godine 1960. osniva Institut za znanstvene informacije (Institute of Science Information – ISI) te je njegov predsjednik od 1960. do 1993., a od 1994. je njegov počasnik predsjednik. Vlasnik je časopisa The Scientist, od 1986. Bio je vanjski suradnik, profesor informacijske znanosti na Sveučilištu Pennsylvania od 1974., član savjeta Sveučilišta Rockefeller od 1978. te član niza inozemnih znanstvenih savjeta.
Njegov je znanstveni opus golem i uključuje knjige Citation Indexing Its Theory and Application in Science, Technology and Humanities (u nizu Information Science) i Transliterated Dictionary of the Russian Language, zatim članke, uvodnike u Current Comments in Current Contents, od 1956., Commentary in The Scientist, od 1986. te nekoliko patenata. Poznat je po svom inovativnom, i u cijelom svijetu korištenom informacijskom servisu Current Contents (od 1956.) Poznati su i citirani njegovi Essays of an Information Scientist, koji su objavljeni u 15 svezaka, u razdoblju od 1962. do 1993. Bio je član mnogih stručnih i znanstvenih udruga u SADu i inozemstvu te dobitnik niza visokih priznanja.
Teško je, gotovo nemoguće nabrojati sva Garfieldova postignuća. Ono po čemu će posebno ostati upamćen u Hrvatskoj, uz njegov silan doprinos razvoju automatskog indeksiranja i znanstvenih informacija, njegov je posjet Hrvatskoj 2004. godine kada je na Međunarodnoj konferenciji LIDA bio počasni gost. Iako tada narušena zdravlja, odazvao se našoj molbi i proveo sa sudionicima LIDA-e tri nezaboravna dana, u Dubrovniku i na otoku Mljetu. Za predavanje se posebno pripremao i, kao što mi je priznao, imao veliku tremu jer ga je po prvi puta slušao njegov najmlađi sin, Alexander Merton Garfield kojega, kao i oca mu, pamte osječki studenti kao jednostavne, prijazne i nadasve susretljive osobe. Usuđujem se vjerovati da je Gene Garfild ne samo ostao u sjećanju mnogih studenata koji su ga tada vidjeli i čuli već da je potaknuo njihovo daljnje studiranje i djelovanje u informacijskim znanostima. Osobno,osjećam da smo izgubili velikog znanstvenika i čovjeka, prijatelja koji je uvijek nalazio vremena da popriča s nama iz ovih naših prostora te nam nesebično pomagao kad god je zatrebalo. Neka mu je slava i hvala.
Tatjana Aparac-Jelušić
Bukovac Sungerski, 27. veljače 2017.
