Mjesečni arhivi: prosinac 2016.

EINFOSE – znanstveni projekt u području visokoškolskog obrazovanja za informacijske stručnjake

Polazeći od zanimanja članova Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva za pitanja obrazovanja informacijskih stručnjaka i njihova društvena statusa, želja nam je obavijestiti o nastojanjima da se informacijska profesija približi studentima raznih studijskih programa pozivom da se nakon završenog preddiplomskog studija opredijele za studij informacijskih znanosti na jednom od osam suradničkih sveučilišta u Europi.

Informacijska je profesija nedvojbeno jedan od važnih temelja ostvarivanja ideja informacijskog društva i društva znanja kako se to ističe u brojnim dokumentima europskih tijela. Opening-up education i Modernisation agenda strateški su dokumenti kojima je Europska komisija najavila pojačanu podršku nastojanjima da se osnaže obrazovne ustanove, građanima osiguraju temeljna znanja i vještine potrebni za rad u digitalnome dobu te potiče i maksimalno olakša mobilnost unutar europskog obrazovnog i radnog prostora.

Na tragu poziva za prijavu projekata, Odsjek za informacijske znanosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku osmislio je i prijavio projekta EINFOSE u sklopu europskog programa Erasmus +, Strateška partnerstva. Od 1. listopada 2016. provodi se dvogodišnji program za koji je odobreno 202.000,00 Eura. Kratica EINFOSE (European Information Science Education: encouraging mobility and learning outcomes harmonization) označava da se radi o obrazovanju za informacijske znanosti u Europi s naglaskom na poticanju mobilnosti i ujednačavanja ishoda učenja. K tome, jedan je od važnih ciljeva projekta premostiti razlike vezane uz ulazne preduvjete i ishode učenja u području informacijskih znanosti. Te razlike uzrokuju probleme u mobilnosti studenata unutar europskog visokoobrazovnog prostora, osobito u odnosu na privlačenje studenata s drugih preddiplomskih studija na studij informacijskih znanosti, priznavanje ishoda učenja i ECTS bodova i njihove zapošljivosti. U nastojanju da se iznađu i u praksi provjere moguća rješenja za uočene probleme, suradničke ustanove pripremaju ljetne škole za prvostupnike s drugih studijskih programa kako bi im se ponudili sadržaji koji će omogućiti stjecanje odgovarajućih kompetencija i priznavanje ishoda učenja kao temelja za nastavak studija na jednoj od suradničkih ustanova. Očekuje se da bi se time ujedno pridonijelo i upisu većeg broja studenata s različitih studijskih programa na diplomske studije informacijskih znanosti u Europi. Ako se gleda iz hrvatske perspektive, studenti iz drugih disciplina, poglavito iz tzv. STEM disciplina, ali i drugih društvenih (psihologija, pravo, ekonomija, na primjer) i humanističkih znanosti (povijest, arheologija, etnologija, na primjer) nisu dovoljno upoznati s mogućnostima obrazovanja i karijere u području informacijskih znanosti jer je, između ostaloga, bolonjski proces na određeni način vodio prema integriranim studijima pa studenti u velikom broju ostaju na istom studijskom programu i nakon završenog preddiplomskog studija. Na primjer, na diplomski studij suradničkog sveučilišta u Barceloni, postotak studenata s diplomom preddiplomskog studija drugih disciplina, a ne informacijskih znanosti je 92 posto, dok je u Osijeku samo 6% posto.

Za informacijske stručnjake projekt je zanimljiv i zbog promišljanja novih profila knjižničara i drugih informacijskih stručnjaka u odnosu na digitalnu humanistiku, upravljanje baštinom, organizaciju podataka, skrb o digitalnim zbirkama, ekonomiku informacija, i druge teme.

Projektom se nastoje osnažiti partnerske veze između ustanova visokog obrazovanja koje surađuju na ovom projektu, olakšati razmjena iskustava i ‘dobre prakse’ putem seminara za nastavnike, a organizacijom ljetnih škola za studente pripremiti zainteresirane studente za upisivanje diplomskog studija informacijskih znanosti na jednoj od partnerskih ustanova. Jedan od važnih rezulatata projekta osmišljavanje je i oblikovanje online obrazovne i komunikacijske platforme i otvorenih obrazovnih sustava (OERs). Planirana je i organizacija međunarodnog simpozija u rujnu 2018. u Pisi, Italija, na temu preporuka za usuglašavanje zahtjeva vezanih uz potrebna predznanja za upis na diplomski studij informacijskih znanosti i ishoda učenja. Držimo da bi kolegama iz informacijskih ustanova bili zanimljiva i diseminacijska događanja koja smo obvezni organizirati i za koja su pokriveni svi troškovi. Prvo takvo događanje je na Filozofskom fakultetu u Osijeku koncem travnja 2017., a bit će predstavljena EINFOSE platforma za podučavanje i učenje. Zainteresirani mogu pratiti novosti na mrežnom mjestu projekta: http://sokrat.ffos.hr/einfose/ i prijaviti se za sudjelovanje na diseminacijskim događanjima.

Uz Filozofski fakultet iz Osijeka (http://www.ffos.hr), u projektu sudjeluju sljedeće visokoškolske ustanove: Hoegskolan i Boras iz Švedske, Stiftung Universität Hildesheim iz Njemačke, Universität Graz iz Austrije, Univerzitet v Ljubljani iz Slovenije, Universitá di Pisa iz Italije, Universitat de Barcelona iz Španjolske i Hacettepe Universitezi iz Turske.

Tatjana Aparac-Jelušić

Koordinatorica projekta

Poziv na plaćanje članarine

Ne treba mnogo objašnjavati koliko je važno da, u vrijeme kada se smanjuju i ukidaju financijske potpore od strane države i tvrtki, članovi udruge redovito plaćaju članarinu. Članarinu je moguće platiti općom uplatnicom, internet bankarstvom ili osobno na nekom od sastanaka HID-a.

Iznos za članarinu ostaje i dalje isti: 50,00 kn godišnje. Studenti i nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine.

Podaci za uplatu Primatelj: Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Bijenička 54, 10000 Zagreb Iznos: 50,00 HRK IBAN ili račun primatelja: HR83 2340 0091 1000 7282 5 Opis plaćanja: Ime i prezime člana, Članarina za ____  godinu

Tajništvo HID-a

Niže donosimo primjer ispunjene opće uplatnice:

uplatnica_primjer_clanarina

Održana godišnja skupština HID-a za 2016.

Na redovnoj godišnjoj skupštini HID-a održanoj 14.12.2016. u Ilici 181 u Zagrebu, predsjednik HID-a I. Tokić podnio je izvještaj o radu HID-a u 2016. godini.

Ove je godine HID organizirao dva foruma. Prvi je bio posvećen počecima informatizacije u nas i tom je prigodom odano posebno priznanje g. Branimiru Makancu za izniman doprinos razvoju informatizacije i informacijskih znanosti i djelatnosti u nas. Na drugom je forumu Ivo Tokić predstavio pravu cijenu razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije u kontekstu političkih, kulturnih, tehnoloških i ekoloških posljedica po društvo u cjelini.

Nagrada Tibor Toth dodijeljena je Kristini Kalanj iz knjižnice Tehničkog muzeja za njezin predani i uspješni rad u području informacijsko-dokumentacijskih znanosti i djelatnosti, promoviranju domaće znanstvene i tehničke baštine i radu u strukovnoj udruzi.

Nastavljena je uspješna suradnja s Mađarskim kulturnim društvom Ady Endre i Katedrom za Informatiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, HID je bio pokrovitelj međunarodne konferencije LIDA 2016 održane u Zadru.

Nastavljen rad na projektu HRČAK u kojem se i dalje bilježi porast broja naslova časopisa i objavljenih radova, a Drobilica je nastavila s izlaženjem.

U planu je skoro održavanje izborne skupštine, a uz to je jedan od najvažnijih zadataka svakako povećati prihode društva te povećati upis novih članova kako bi se omogućilo i proširivanje sadašnjih aktivnosti društva.

Nakon skupštine održan je tradicionalni Božićni domjenak uz ugodno druženje članova.

Tajništvo HID-a

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

 

Poziv na Godišnju skupštinu HID-a i Božićni domjenak

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas, članove i druge naše prijatelje, na redovnu Godišnju skupštinu HID-a za 2016. godinu i tradicionalni Božićni domjenak!
Godišnja skupština i Božićni domjenak održat će se u srijedu, 14.12.2016. s početkom u 19h u prostoru Ilica 181 u Zagrebu (blizu Zagrebačke pivovare).
Molimo Vas da svojom nazočnošću uveličate ovaj naš zajednički događaj.
S poštovanjem,

Ivo Tokić
Predsjednik Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID)