Nikolina Hader dobitnica Nagrade „Tibor Tóth“ za 2022.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo ustanovilo je Nagradu „Tibor Tóth“ u znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje generacije za značajan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti koje će biti prepoznato kao korisno od stručne i šire zajednice.

Odbor je po analizi prijava više relevantnih kandidata uočio veliki osobni doprinos kandidatkinje Nikoline Hader na području informacijskih znanosti i djelatnosti.

Nikolina Hader magistra je bibliotekarstva i španjolskog jezika i književnosti. Ima radno iskustvo kao stručna suradnica školska knjižničarka u više škola u Varaždinskoj županiji, a u svom radu posebno se ističe poticanjem i razvijanjem čitalačke i informacijske pismenosti. Više godina uspješno vodi Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja „Čitanjem do zvijezda“ za osnovne škole s međunarodnim učešćem hrvatskih nacionalnih manjina. Osim vodstva projekta, sastavljačica je pitanja za kategoriju kviz znanja za osnovne i srednje škole te organizatorica i moderatorica književnih susreta s hrvatskim autorima na nacionalnim završnicama natjecanja. Uspješno surađuje s nakladnicima, književnicima i strukovnim udrugama kako bi čitanje, knjige i djelatnost školskog knjižničarstva bili što prisutniji među učeničkom populacijom. Suradnjom sa „Cinestar Cinemas Hrvatska“ 2021. potiče stvaranje „Cinema Book Cluba“ koji na nacionalnoj razini promovira čitanje, s naglaskom na knjige prema kojima su snimljeni filmovi.

Održala je brojna predavanja na Županijskim stručnim vijećima školskih knjižničara diljem Republike Hrvatske, u sklopu webinara na državnoj razini u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te drugim knjižničarskim skupovima. U sklopu domaćinstva europske mobilnosti u OŠ Petrijanec održala je međunarodnu radionicu, a stručno se u više navrata i usavršavala u inozemstvu. Kao članica žirija sudjelovala je na čitateljskom natjecanju na njemačkom jeziku “Lesewetbeverb der Grundschulen” u organizaciji Zentralstelle für das Auslandschulwesen. Objavila je i više stručnih knjižničarskih priloga, a izradila  je i španjolsko-hrvatski frazeološki rječnik koji je predan izdavaču. Suautorica je sadržaja za novu stranicu na Wikipediji koja će biti posvećena školskim knjižnicama i školskom knjižničarstvu u Republici Hrvatskoj.

Aktivna je članica i sudjeluje u radu više strukovnih udruga – Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), Hrvatske mreže školskih knjižničara (HMŠK), Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID) te Hrvatskog čitateljskog društva (HČD).

Godinama svojim humanitarnim radom pomaže i rad udruge „Bedem ljubavi Varaždin“ kroz brojne donacije potrebitima.

Zbog svega navedenoga, a što ukazuje na kvalitetu postignutih rezultata rada u promoviranju osnovnih informacijskih vještina i posebno čitanja kod mladih ali i širih slojeva, te osobnu radoznalost, profesionalnu predanost, otvorenost suradnji, okrenutost povezivanju i omogućavanju prijenosa znanja od značaja za druge, odlučeno je da dobitnica nagrade za 2022. bude Nikolina Hader.

 Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Javni poziv na predlaganje kandidata za dodjelu Nagrade „Tibor Tóth“

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo objavljuje:

JAVNI POZIV

za predlaganje kandidata za

Nagradu „Tibor Tóth“

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo otvara javni natječaj za dodjelu Nagradu „Tibor Tóth“ u 2022. godini te poziva na predlaganje kandidata za dodjelu nagrade koja se sastoji od statue i novčane nagrade.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo ustanovilo je Nagradu „Tibor Tóth“ kao znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje generacije za značajan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti. Nagrada je nazvana imenom mr.sc. Tibora Tótha, istaknutog hrvatskog informacijskog stručnjaka i znanstvenika koji je svojim radom unaprijedio i promicao informacijske znanosti i djelatnosti na opću dobrobit naše zajednice.

Pravo predlaganja kandidata imaju svi članovi HID-a kao i ostali zainteresirani. Obrazloženi prijedlozi moraju sadržavati radnu biografiju kandidata i priloge kojim se potvrđuje značenje predloženog rada u području informacijskih znanosti i djelatnosti. Prilozi trebaju biti pripremljeni na način da se iz njih može nedvosmisleno utvrditi vrsta i značajke predloženog rada. Predlagatelji za ovu godinu mogu predložiti i one kandidate koji su već bili ranije predlagani. Po potrebi, Odbor može zatražiti i dopunu prijedloga.

Pravilnik o dodjeljivanju Nagrade „Tibor Tóth“ objavljen je na mrežnim stranicama Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva http://hidd.hr/ .

Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se poštom na adresu:

 

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

c/o Institut Ruđer Bošković – Knjižnica

Bijenička 54, 10000 Zagreb;

 

ili u elektroničkom obliku na adresu tajnice HID-a marina.mayer@irb.hr (s naznakom u polju Predmet/Subject “Prijedlog za Nagradu „Tibor Tóth“”).

Rok za slanje prijedloga je 25. listopad 2022. godine.

 

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Zagreb, 30.9.2022.

Projekt IPEDU – Erasmus+ projekt koji spaja knjižnice i gospodarstvo u području intelektualnog vlasništva

Područje intelektualnog vlasništva neiskorištena je domena i prilika za združivanje knjižnica i gospodarstva. Knjižnice, kao i druge informacijske institucije, povijesno baštine neporecivu i snažnu obrazovnu i orijentacijsku društvenu funkciju. Erasmus+ projekt Introducing Intellectual Property Education for Lifelong Learning and the Knowledge Economy – IPEDU nastoji iskoristiti potencijal javnog sektora europskih nacionalnih ekonomija da potaknu razvoj obrazovanja o intelektualnom vlasništvu intervencijom u programe izobrazbe knjižničara, informacijskih stručnjaka i administrativnog osoblja.

IPEDU projekt financira Europska komisija, a vodi ga Tehničko sveučilište Shannon u Limericku (Republika Irska) u suradnji s projektnim konzorcijem kojeg čini sedam europskih sveučilišta i SME organizacija MBThinkThank iz Rumunjske. Hrvatskim tim znanstvenika i suradnika vodi prof.dr.sc. Sonja Špiranec sa Sveučilišta u Zagrebu, a više o projektu možete pronaći na web stranicama projekta ovdje i ovdje.

Ovim se projektom razvija kompetencija knjižničara da služe građanstvu u kontekstu zaštite i korištenja intelektualnog vlasništva. Želimo li da građani Europe budu kadri istinski prosperirati u suvremenoj ekonomiji znanja moramo učiniti sve kako bismo osigurali da budu kadri zaštiti vlastiti proizvod u bilo kojem sektoru gospodarstva. Taj preduvjet moguće je zadovoljiti samo ako na nacionalnoj razini osiguramo da građani zaista steknu ona specifična znanja u području intelektualnog vlasništva koja će izgraditi taj njihov kapacitet. Zbog toga se ovim projektom razvija kurikulum (IO4*) pogodan za primjenu na fakultetima tehničkog profila, kao i u obrazovanju knjižničara i informacijskih stručnjaka. Kako bi knjižničari i informacijskih stručnjaci bili oni koji mogu osnaživati građane u njihovim podvizima na tržištu ideja i proizvoda, ključno je da ti stručnjaci posjeduju znanja i vještine u području intelektualnog vlasništva. Već će i osnovna znanja o relevantnim dionicima u društvenom i pravnom ekosustavu zaštite intelektualnog vlasništva biti od koristi, no projektom se cilja i na mnogo ambiciozniji kurikulum koji će informacijskim stručnjacima osigurati konkretna znanja o autorskom i srodnim pravima, registraciji žigova, patenata i uporabnih modela, zaštiti industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog podrijetla i izvornosti i drugome.

Prvi rezultati projekta (IO1 i IO2) u kontekstu Republike Hrvatske već pokazuju na nedostatnu razvijenost obrazovnih ponuda u području intelektualnog vlasništva. Studija provedena u okviru projekta IPEDU nad kurikulumima tehničkih sveučilišta razotkriva tek opću osviještenost o važnosti znanja iz područja intelektualnog vlasništva i načelnu prisutnost s njime povezanih ishoda učenja. Sadržaji o intelektualnom vlasništvu prisutni su tek sporadično, ne postoje kolegiji dedicirani samo ovoj temi, a relevanti sadržaji pojavljuju se tek u vrlo ograničenim oblicima kao nastavne teme tematski srodnih kolegija. S druge strane, studijom je utvrđeno da knjižničari i knjižnice nisu za sada prepoznati kao mogući relevantni partneri u obrazovanju o intelektualnom vlasništvu.

Odgovor na ove izazove projektni tim će oblikovati u skladu s ciljevima projekta tj. razvojem obrazovnih materijala i sadržaja o teoriji intelektualnog vlasništva (IO3), izradom spomenutog kurikuluma (IO4), razvojem mrežne platforme s inovativnim obrazovnim sadržajima o industrijskom vlasništvu (IO5) i sadržajima za praktičare i studente koji ne dolaze s pravnih fakulteta (IO6) kao i priručnikom koji će dokumentirati poželjne prakse i pravni okvir u kontekstu intelektualnog i industrijskog vlasništva (IO7). Projekt će završiti studijom o utjecaju implementiranih rješenja i materijala.

Pozivamo sve zainteresirane, a posebno zajednicu HIDD-a, da prate razvoj projekta te da se uključe u planirane aktivnosti!

*IO – engl. intellectual output

Robert M. Hayes – In memoriam

Ovih dana saznali smo da je u 96-oj godini preminuo istaknuti znanstvenik, profesor informacijske znanosti i veliki prijatelj Hrvatske. Iako smo znali da je već dugo pobolijevao, gubitak tako drage i tople osobe uvijek dirne i potakne da se prisjetimo svih njegovih postignuća.

Robert Mayo Hayes diplomirao je na UCLA-u 1947. godine, magistrirao 1949. i doktorirao iz matematike 1952. Predavao je matematiku i informacijske znanosti na UCLA-u, a 1969. zajedno s Josephom Beckerom pokrenuo je Becker and Hayes Incorporated, sa svrhom stvaranja međuknjižnične mreže u državi Washington. Koautor je s Beckerom knjige Information Storage and Retrieval, najopsežnijeg teksta na tu temu ranih 1960-ih. Bio je konzultant za knjižnične i informacijske sustave, a posebno je ostavio trag na tumačenju odnosa informacijske znanosti i knjižnične znanosti te ukazivao na važnost knjižnica i knjižničara.

Bob Hayes, kako su ga zvali prijatelji, nesumnjivo je bio pionir u razvoju računalne pohrane i pronalaženja podataka, prijenosa informacija, analize sustava i istraživanja dizajna. Njegov je rad imao velik utjecaj na informacijsku politiku i ekonomiju knjižničnog poslovanja. U rasponu od dva desetljeća (1955.-1976.), djelovao je kao međunarodni konzultant korporacijama, akademskim i javnim knjižnicama, kao i vladinim organizacijama za pitanja ekonomije prijenosa informacija, autorskog prava, mjerenja produktivnosti u knjižnicama, aplikacija za kodiranje, odnosa između informacijskih usluga i proizvoda, udaljeno pohranjivanje podataka i njihovo očuvanje.

Od 1965. do 1970. bio je ravnatelj Instituta za knjižničarstvo, od 1964. do 1991. professor, a od 1974 do 1989. dekan Poslijediplomske škole za knjižničnu i informacijsku znanost na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Nakon umirovljenja dodijeljena mu je titula profesora emeritusa. Bob Hayes je bio  gostujući predavač na nizu domaćih i međunarodnih institucija, koautor mnogih publikacija. Godine 1993. objavljena mu je knjiga Strateški menadžment za akademske knjižnice. Njegov je rad imao velik utjecaj na informacijsku politiku i ekonomiju rada istraživačkih knjižnica, a ostavio je trag i na razvoj informacijske znanosti u Hrvatskoj. Bio je redovit na godišnjim konferencijama u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, kasnije je predavao i držao radionice, bio počasni gost na međunarodnoj konferenciji LIDA te bio gostujući profesor na Odjelu za informacijske znanosti pri Sveučilištu u Zadru i Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.  Sjećat ćemo ga se s poštovanjem i zahvalnošću.

20. veljače 2022.                                                             Tatjana Aparac-Jelušić

Dobitnik Nagrade „Tibor Tóth“ za 2021. godinu je Arian Rajh

Odbor za dodjelu nagrade Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva je imao težak zadatak da između više izvrsnih kandidata odabere ovogodišnjeg dobitnika Nagrade „Tibor Tóth“. Ipak, uočio je veliki osobni doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti kandidata Ariana Rajha zbog čega mu je dodijeljena Nagrada.

Dr. sc. Arian Rajh je arhivist-specijalist za novije arhivsko gradivo, a doktorirao je 2010. Zaposlen je u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED), sada na mjestu voditelja Odsjeka za upravljanje dokumentacijom i arhiviranje te projektiranje i razvoj. U Agenciji je, uz vođenje organizacijske jedinice i  izradu i implementaciju politike upravljanja gradivom ustanove, bio zadužen i za implementaciju uspješnih programa i projekata kao što su IPA 2009 TAIB projekt “Priprema za eCTD i implementacija digitalnog arhivskog informacijskog sustava – DAIS”, program digitalizacije gradiva Agencije, uvođenje elektroničke dokumentacije o lijeku u rad ustanove i u hrvatsku regulatornu praksu, projekte izrade i nadogradnje sustava za digitalizaciju i upravljanje gradivom. Spomenuti IPA projekt je nastao na temelju njegovog doktorskog rada i bio je financiran sredstvima EU, a rezultirao je s više od 80.000 digitaliziranih jedinica gradiva i 43.500 migriranih optičkih medija u DAIS.

Od 2008. do 2014. bio je delegat Telematičke implementacijske grupe za elektroničku dokumentaciju o lijeku (TIGes), sa sjedištem pri Europskoj agenciji za lijekove, kao i suvoditelj TIGes-ove podgrupe “Best archiving practice“, koja je izdala smjernice za arhiviranje dokumentacije o lijeku za europsku farmaceutsku industriju i agencije.

Nadalje, izvan Agencije, sudjelovao je ili sudjeluje kao suradnik na projektima InterPARES Trust (2013.-2019.), InterPARES Trust AI (2021.-2026.) te raznim IT projektima (itSoft, Evello). U svojstvu direktora tvrtke Highflott d.o.o., radio je na savjetovanju Agencije za civilno zrakoplovstvo Republike Hrvatske u pripremi njihovog projekta digitalizacije. Bio je suvoditelj radionice “Digital Preservation Workshop” za UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, koja se održala u Beču siječnju 2017. godine.

Kao izvanredni profesor predaje na preddiplomskom Studiju informacijskih znanosti Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu kolegije Uvod u arhivsku teoriju i praksu i Sređivanje i opis arhivskog gradiva.

Član je Tehničke radne grupe za objavljivanje ontologije Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM), Radne skupine za izradu Pravilnika o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva Ministarstva kulture i medija te je i voditelj Sekcije za elektroničko gradivo koja djeluje u okviru Hrvatskog arhivističkog društva.

Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova u vodećim domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima i zbornicima radova, također je i recenzent u inozemnim časopisima, knjigama  i zbornicima. Održao je niz predavanja i izlaganja na domaćim i inozemnim konferencijama i skupovima, a sudjelovao je i u programima popularizacije znanosti.

Zbog epidemioloških razloga ove godine neće biti održana uobičajena svečanost uručenja Nagrade  nego će ona kolegi Rajhu biti uskoro uručena u posebnoj prigodi.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu Nagrade „Tibor Tóth“ u 2021. godini

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo objavljuje:

JAVNI POZIV

za predlaganje kandidata za

Nagradu „Tibor Tóth“

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo otvara javni natječaj za dodjelu Nagradu „Tibor Tóth“ u 2021. godini te poziva na predlaganje kandidata za dodjelu nagrade koja se sastoji od statue i novčane nagrade.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo ustanovilo je Nagradu „Tibor Tóth“ kao znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje generacije za značajan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti. Nagrada je nazvana imenom mr.sc. Tibora Tótha, istaknutog hrvatskog informacijskog stručnjaka i znanstvenika koji je svojim radom unaprijedio i promicao informacijske znanosti i djelatnosti na opću dobrobit naše zajednice.

Pravo predlaganja kandidata imaju svi članovi HID-a kao i ostali zainteresirani. Obrazloženi prijedlozi moraju sadržavati radnu biografiju kandidata i priloge kojim se potvrđuje značenje predloženog rada u području informacijskih znanosti i djelatnosti. Prilozi trebaju biti pripremljeni na način da se iz njih može nedvosmisleno utvrditi vrsta i značajke predloženog rada. Predlagatelji za ovu godinu mogu predložiti i one kandidate koji su već bili ranije predlagani. Po potrebi, Odbor može zatražiti i dopunu prijedloga.

Pravilnik o dodjeljivanju Nagrade „Tibor Tóth“ objavljen je na mrežnim stranicama Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva http://hidd.hr/ .

Obrazloženi prijedlozi dostavljaju se poštom na adresu:

 

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

c/o Institut Ruđer Bošković – Knjižnica

Bijenička 54, 10000 Zagreb;

 

ili u elektroničkom obliku na adresu tajnice HID-a marina.mayer@irb.hr (s naznakom u polju Predmet/Subject “Prijedlog za Nagradu „Tibor Tóth“”).

Rok za slanje prijedloga je 16. listopad 2021. godine.

 

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Zagreb, 15.9.2021.

Održana redovna godišnja skupština HID-a

U veljači 2021. godine održana je redovna godišnja skupština Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID) putem maila zbog pogoršanih epidemioloških razloga.

Svim članovima je pomoću prezentacije u mailu predsjednik HID-a Ivo Tokić podnio izvješće o radu za 2020.

Istaknuo je specifične otežane okolnosti djelovanja u 2020. zbog pandemije  COVID-19 koja je dovela do lockdowna, rada od kuće te zabrane održavanja sastanaka i okupljanja, itd., kao i zbog potresa u Zagrebu. Sve zajedno je onemogućilo uobičajeno obavljanje aktivnosti društva – skupove poput Foruma HID-a, svečane dodjele Nagrade „Tibor Tóth“, skupštinu, božićni domjenak i sl.

Napomenuo je da portal Hrčak, koji je pokrenuo HID, uspješno radi i da se sve više časopisa priključuje portalu te je dostupno sve veći broj znanstvenih članaka (u 2020. do prosinca uključeno 500 časopisa sa 232.129 članaka dostupnih u cjelovitom tekstu). Drobilica je kasnila s izlaženjem, a za 2020.  i dalje će se pokušati iznaći novi urednički koncept kako bi se olakšalo redovno izlaženje.

Podneseno je i privremeno financijsko izvješće, budući da godina još nije završila te da se najveći broj članarina prikuplja s krajem i početkom kalendarske godine. Budući da su smanjene aktivnosti u organizaciji skupova, smanjeni su i troškovi te je u trenutku izvješćivanja stanje kunskog računa HID-a sa 31.12.2020. pozitivno.

Izvještaj o radu Nadzornog odbora za 2020. podnijela je Kristina Vajdička Veselinović. Nadzorni odbor nije utvrdio nikakve nepravilnosti u radu Društva. Izvještaj o radu Etičkog povjerenstva podnijela je Sofija Konjević. Etičko povjerenstvo nije imalo potrebe za interveniranjem tijekom 2020.

U nadi da će se normalizirati opća situacija s pandemijom COVID-19, predstavljen je plan rada HID-a u 2021.:

  • održavanje redovne izborne godišnje skupštine – prosinac 2021.
  • prijava za sufinanciranje aktivnosti HID-a
  • traženje novih izvora i načina financiranja aktivnosti
  • prikupljanje članarina
  • održavanje 2 foruma
  • odavanje priznanja zaslužnima za razvoj informacijskih znanosti i djelatnosti u nas – izrada stranica na Wikipediji
  • dodjela Nagrade „Tibor Tóth“
  • razvoj suradnje s drugim udrugama
  • razvoj sadržaja za Mrežu mladih informacijskih stručnjaka
  • nastavak izdavanja Drobilice
  • podrška osmišljavanju i prijavi projekata.

Upravni odbor
Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva

HID je pokrovitelj konferencije LIDA 2021

HID je s velikim zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstvo nad međunarodnom konferencijom Libraries in the Digital Age (LIDA) 2021.

Riječ je o svjetski uglednoj konferenciji koja se, naravno u virtualnom okruženju, održava u Dubrovniku od 19. do 22. travnja 2021. Tema konferencije je: Reshaping Identity in The Digital Age: People, Libraries, Data, Technology & Ethics (Preoblikovanje identiteta u digitalno doba: ljudi, knjižnice, podaci, tehnologija i etika).

Više o konferenciji na adresi http://lida.ffos.hr/ .

Ivo Tokić

Novi Erasmus+ projekt iz polja informacijskih znanosti

Tijekom jeseni 2020. Agencija za mobilnost i europske projekte uspjela je iznaći dodatna sredstva i raspisati natječaj za prijavu projekata kojima su se potaknula istraživanja vezana uz izvođenje nastave i znanstvenoga rada u vrijeme COVID-19 pandemije. Iako je rok za prijavu bio kratak, tim stručnjaka sa Sveučilišta u Osijeku, Odjel za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu te partneri sa sveučilišta u Barceloni, Hildesheimu, Sofiji i SRCA, uspjeli su prirediti prijavu koja je u veljači o. g. i prihvaćena uz financijsku potporu od 234.000 Eura. Voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić.

Projekt DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative), usmjeren je na primjenu inovativnih digitalnih tehnologija tijekom COVID-19 i potencijalno drugih pandemija, a posebno se zanima za digitalne kompetencije, nove inovativne kurikulume i obrazovne metode, potencijale međunarodne suradnje i suradnje s poslovnim sektorom.

Cilj projekta je stvoriti okvir za pravilno usvajanje otvorenih obrazovnih sadržaja (Open Educational Resources – OERs) općenito, a posebno u kriznim situacijama, čime se nastoji poboljšati kvaliteta online učenja, smanjiti osjećaj izolacije uobičajen u situacijama poput posvemašnjeg zatvaranja (lockdown), podržati nastavnike i studente u njihovu razvoju, posebno u smislu prilagodljivog, personaliziranog i svrhovitog učenja. Projektom se također nastoji istražiti na koje načine može doći do uštede troškova i prenamjene financijskih sredstava u druge obrazovne aktivnosti i resurse (na primjer, prilagodljive, fleksibilne i pametne alate, osnaživanje sudjelovanja studenata u virtualnim učionicama, stvaranje i/ili poboljšanje OER-a).

Cijeli projekt temelji se na nekoliko skupina specifičnih istraživačkih ciljeva, rezultati kojih bi mogli omogućiti učinkovito upravljanje online podučavanjem i učenjem te informirano donošenje odluka u kriznim situacijama.

Projektom je predviđeno šest intelektualnih ishoda, dvije ljetne škole, dva tutorijala i četiri međunarodna diseminacijska skupa, među kojima je kao završno predstavljanje ukupnih rezultata projekta predviđena međunarodna konferencija u Osijeku, travanj 2023.

Više o projektu na: http://decris.ffos.hr/

Tatjana Aparac-Jelušić

Otišao je Josip Stipanov

U 82. godini života napustio nas je Josip Stipanov, prvi glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ugledni znanstvenik, filozof i knjižničar.

Bio je član više stručnih udruga, između ostaloga dugogodišnji član Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva u kojem je obnašao i više važnih funkcija, te član Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Za glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice imenovan je 2002. i na tom mjestu ostaje do umirovljenja krajem veljače 2007. Od iste godine je i Počasni član Zagrebačkog knjižničarskog društva. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka, te održao brojna izlaganja na stručnim skupovima. Možda su među knjižničarima najpoznatija njegova djela knjige Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj te Knjižnice i društvo: od potrebe do mogućnosti.

Za svoj rad dobio je niz priznanja i nagrada, među ostalima Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, te posebno Priznanje HID-a kojim su njegovi prijatelji i kolege iz naše udruge odali počast njegovom dugogodišnjem plodnom radu.

Uvijek otvoren za suradnju, nesebično je s nama dijelio svoje veliko znanje čineći sve nas oko sebe boljima, na  čemu mu najtoplije zahvaljujemo!

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo © 2014 Frontier Theme